ANALITIČKI OBRAĐENI
FONDOVI I ZBIRKE
U Istorijskom arhivu u Novom
Sadu metod
izrade analitičkog inventara se primenjuje na one fondove koji su ocenjeni kao veoma
značajni za celokupnu društvenu zajednicu, odnosno za istoriju, obrazovanje i kulturu
njenog stanovništva.
Fond
Magistrata slobodnog i kraljevskog grada Novog Sada (1748-1918) sadrži građu
od 1748. godine, kada je 1. februara iste godine naselje Petrovaradinski šanac podignuto
na nivo slobodnog i kraljevskog grada i dobilo
ime Novi Sad, pa do 1918. godine kada je došlo do sloma Austro – Ugarske države.
U Istorijskom arhivu u Novom Sadu, gde se čuva, ima status najstarijeg i najznačajnijeg
fonda. To je i zvanično potvrđeno Rešenjem Republike Srbije (Službeni glasnik Republike
Srbije, novembar, 1998, str. 42), kada je stekao status Fonda od izuzetnog značaja, tako da je u potpunosti opravdana odluka o analitičkoj obradi
njegove građe.
Za period od 1976. godine,
kada je izrađen Sumarni inventar Fonda, do 2004. godine, u potpunosti je izvršena
analitička obrada svih spisa ( predmeta), što znači, oko 177.000 kartica
(30.000 kartica još nije uneto u računar).Time je omogućen brz i efikasan pristup
svim podacima što je veoma značajno, kako za Arhiv, tako iza ostale korisnike.
Pored toga, izbor najznačajnijih
dokumenata je publikovan u okviru naučno – informativnih sredstava o arhivskoj građi
Istorijskog arhiva u Novom Sadu. Izdato je osam svezaka analitičkih inventara.
U pripremi je i poslednja, deveta sveska analitičkih
inventara, za period od 1861 – 1866 koja će biti objavljena u toku 2006. godine.
S obzirom na važnost Fonda,
doneta je odluka da se analitički obrade i Knjige zapisnika sa sednica Magistrata
sl. i kr. grada Novog Sada 1754 – 1918
), a planira se i publikovanje ove građe
u okviru naučno – informativnih sredstava, odnosno svezaka analitičkih inventara.
Do sada su obrađene Knjige zapisnika do 1807.
godine.
Analitička obrada spisa na srpskom i hrvatskom jeziku,
kao i spisa na latinskom, nemačkom i mađarskom jeziku obavlja se od 1977. g.
Urađeno je oko 173.000 analitičkih
opisa (kartica) na sledećim fondovima:
1. Sreski komitet Saveza omaladine
– Novi Sad
2.
Sreski komitet SKS –
3.
Sreski komitet SKS – Bačka
Palanka
4.
Sresko sindikalno veće
– Vrbas
5.
Opštinsko sindikalno veće
–
6.
Sresko sindikalno veće
–
7.
Opštinski komitet SKS –
8.
Sreski odbor SSRH –
9. Sreski odbor SUB NOR – Novi Sad
10.
Opštinski komitet SKS Bačka
Palanka
11.
Opštinski komitet SKS Đurđevo
12.
Sreski komitet SKS – Kula
– Vrbas
13.
Sreski komitet SKS – Žabalj
14.
Sresko načelstvo
15.
Narodni odbor – Futog
(1945-1959)
16.
Okružni NO –
17.
Gradsko poglavarstvo –
18.
Gradsko poglavarstvo – Petrovaradin
(1919-1941)
19.
Opština Bačko Dobro Polje (1919-1941)
20.
Opština Budisava
(1919-1941)
21.
Načelstvo sreza Karlovci
(1944-1946)
22. Veliki župan grada Novog Sada
(1919-1924)
23.
Komanda mesta
24.
Komanda mesta Žabalj
(1944-1945)
25.
Opštinsko pogl. Kamenica
(1850-1914)
26.
Opština Kisač
(1923-1940)
27.
Opština Šajkaš
(1919-1941)
28.
Opština Tovariševo
29.
Fondovi javnih beležnika
30.
Muška gimnazija
31.
Osim fonda Magistrata analitički su obrađeni su
i sledeći fondovi:
Do 1918.godine
F.48 Veliki župan Novog Sada (1873-1918)
F.13 Opština Temerin(1895-1918)
F.134 Opština Temerin(1924-1941)
F.71 Zanatsko udruženje Temerin(1858-1948)
F.46 Udruženje zanatlija sreza bačkopalanačkog(1871-1950)
1941-1944.
F.227 Komanda sreza Novi Sad
F.228 Komanda grada Novi Sad
F.257 Sresko načelstvo Novi Sad
F.258 Sresko načelstvo Žabalj
F.259 Gradsko načelstvo Novi Sad
F.260 Veliki župan Novog Sada
F.239 Opštinsko načelstvo Kucura
F.245 Opštinsko načelstvo Torža(Savino Selo)
F.249 Opštinsko načelstvo Čurug
F.240 Opštinsko načelstvo Mošorin
F.233 Opštinsko načelstvo Bačko Dobro Polje
F.234 Opštinsko načelstvo Begeč
F.243 Opštinsko načelstvo Pivnice
F.244 Opštinsko načelstvo Temerin
F.248 Opštinsko načelstvo Parage
F.261 Opštinsko Poglavarstvo Petrovaradin
F.256 Oružnička postaja Ledinci
F.714 Kotarski školski nadzornik Hrvatski Karlovci
Posle 1944.godine
F.299 NOO Petrovaradin(1944-1960)
Za
gore navedene fondove ukupno je obrađeno 38.566 predmeta.
Na poslovima analitičke obrade rade arhivisti sa položenim
stručnim ispitom i poznavanjem stranih jezika, tačnije latinskog, nemačkog i mađarskog,
jer je građa pisana pored srpskog i na navedenim jezicima.
Bitno je još napomenuti da
je za ovo odeljenje Istorijskog arhiva, kao i za ostala, uvođenje računara ubrzalo i olakšalo
obradu i korišćenje građe, a samim tim omogućilo postizanje boljih rezultata rada.